Zapisi zaštićenog svjedoka
Zaštićeni
Arhiva
« » pro 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
eXTReMe Tracker
Blog
nedjelja, veljača 4, 2007

     ... ne treba baš  rezati vene zbog toga što Vam se vino ukiselilo. Ne očajavajte iako je to " osobna " uvreda našeg malog strašnog neprijatelja.....bakterije octenog vrenja. .  I šta sad da radimo....  otišlo dobro vino.... hmmm a ako dodam malo vode i razrijedim  te ukantam par desetaka grama sumpora..... ....pročitao sam negdje da se i sa aktivnim biljnim ugljem da riješiti....  ili da dodam limunske kiseline malo preko zakonske granice da malo poboljša ukus ...hmmmmm

        

       Pomirite se sa sudbinom, a uostalom dobili ste i korisnu stvar za koju takođe treba imati znanje a sem toga je i korisna.....Dovedite stvar do kraja i imati će te dobar i zdrav  vinski ocat . Osim toga danas je teško dobiti pravi domaći vinski ocat. Vinski ocat ima karakterističan ugodan miris, crvenkaste je ili žute boje, što ovisi o boji upotrijebljenog vina. Na tržištu imamo crveni i bijeli vinski ocat. Sadrži hlapljive (octena kiselina) i nehlapljive organske kiseline (vinska i limunska kiselina), anorganske (fosforna kiselina), aminokiseline, hlapljive tvari i polifenole.

       Vinski ocat koristi se kao začin i konzervans, ali, poznat je po svom antiseptičnom i protuupalnom djelovanju u narodnoj medicini. Poznato je da ocat ima antibakterijsko djelovanje, ovisno o koncentraciji. Od davnina je u narodnoj medicni vinski ocat poznat kao sredstvo za ispiranje rana, dezinfekciju posjekotina, za obloge kod udaraca i nagnječenja, dezinfekciju kože, kod upala i povišene temperature, za ispiranje usne šupljine i inhalacije kod prehlade.Koristio se još u staroj Grčkoj a bio je jedan od jako rijetkih lijekova u epidemijama kolere i kuge koje su opustošile Europu. Prirodni antiseptici nemaju tako jako antimikrobno dejstvo kao sintetski, ali gotovo nisu toksični i bez nuspojava su te su i ekološki opravdani. Sem toga možete ih primjeniti i preventivno za razliku od sintetskih.


 

Vinski, kao uostalom i jabučni ocat, sadrži jedan tip kiselinske bakterije, koja se veoma podudara sa bakterijama koje su u našem želucu. Time se stvara otpornost organizma prema sezonskim bolestima, a osobito od prehlada, ako ga još obogatimo
i s vitaminom C. Ocat pomiješan s vodom i medom otklanja zamor i posljedice stresova, a vrlo efikasno djeluje protiv napetosti i stresa. Oblozi od octa snizuju tjelesnu temperaturu jednako djelotvorno kao i klasični lijekovi.


 

 

kljujuc @ 20:15 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 25, 2006

"Blagoslovi, Gospodine; ovo polje i sve koji u njemu rade, a koji nam zajednički daruju tako dobro vino" riječi su jednog svećenika koji redovno dolazi u Vrbnik po misno vino.Opjevan davno u poznatoj i lijepoj pjesmi " Vrbniče nad morem", s mnoštvom prirodnih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, kroz posljednjih 15 godina Vrbnik je postao poznat na poseban način. Vrbnik ima svoje malo, ali čuveno Vrbničko polje, zasađeno vinovom lozom, velikim dijelom sortom vrbnička žlahtina, od koje se dobija istoimeno bijelo vino. Žlahtina je autohtona sorta koja raste  u Vrbničkom polju. 
Stari zapisi govore da se žlahtina sadila i u Novljanskom polju ali je nestala početkom prošlog stoljeća. Obnovili su se devedesetih godina " zaslugom" rata i okrutne sudbine Vukovara i Vukovaraca kojim je put završio u Novom Vinodolskom.Neki koji su radili u " Vupiku" odlučiše da rade ono što znaju, i opet se pojavi vinova loza u Novljanskom polu a među ostalim sortama i žlahtina. 
Posljednjih godina vrbnička žlahtina postala je jedno od najpopularnijih i najcjenjenijih  hrvatskih bijelih vina. Probila se dalako izvan hrvatskih granica, stigla čak do Japana.U čemu je tajna vrbničke žlahtine i kako to da je ona tek sada došla na glas i stekla takvu popularnost. Najkraći odgovor bi bio....Tajne nema ! 
Žlahtina se u Vrbniku proizvodi od pamtivjeka i većini je stanovništva vinogradarstvo kroz stoljeće bilo glavno i jedino zanimanje, a to je i danas.I uvijek su uzgajali žlahtinu. Neke stvari su se ipak drastično promijenile. Vrbenčani su uvijek bili dobri vinogradari  ali zadnjih godina postali su i dobri vinari. Drastična promjena se desila u načinu prerade grožđa i njegovanju vina.Vrenje pri kojem mošt ne vrije na dropu, nego se odmah odvaja i stavlja na vrenje u bačve i u kontroliranim uvijetima, e to je ta prekretnica. To je temelj na kojem se dogradila podrumarska kultura i koja je Vrbničku žlahinu digla tako visoko. Isto se desilo i sa mnogim istarskim vinima.Trebala je ta "prekretnica" da se desi vinski boom. 
Vrbnička žlahtina je kvalitetno bijelo suho vino sa 10,5 do 12 vol% alkohola.Ljupka je i živahna svijtložutozelenkaste boje, izraženog sortnog mirisa i bistroćom koja " jednostavno pjeva čašama".Odlično se slaže uz školjke i rakove, posebno sirove kamenice, pa uz kuhanu i pečenu ribu i lignje. Naravno idealan je izbor vina uz krčku janjetinu....

                                        živjeli !!! 
kljujuc @ 15:37 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 20, 2006

Samo par crtica.....

Vino izdiže čovjeka iz ovog poremećenog svijeta i smješta ga u stanje Zlatnog doba.......Zlatno stanje nije povijesno razdoblje nego stanje, i zato opstoji u svim vremenima, jedino ovisi o tome postoji li netko ko će ga oživotvoriti.....

Nema uopćenog vina , kao što nema ni uopćenog čovjeka. Vino pojedinog kraja, godišta, gospodara, bačve.....sve to pripada jednom božanstvu. Ali svako pojedino vino ima i posebnog genija.

U svakom vinu živi mali anđeo koji ne umire kada ga čovjek ispije, već se pridružuje neizmjernom mnoštvu malih vila i anđela. Ovaj dolazeći mali mali genij biva dočekan pjesmom i obasipan cvijećem od onih koji su već otprije unutra. A mala vila postaje očarana i od užitka gotovo izgara. Protiv toga borba je uzaludna. I stoga je ....jedna čaša vina je ateistički saltomortale. 

Sve su vinske zemlje, kao i vinski krajevi , idilični!!!

Vino je tekuća ljubav, dragi kamen je kristalizirana ljubav, žena je živo biće ljubavi.Dodajte tome cvijeće i glazbu, tada doživljavate kako ljubav titra u bojama, pjeva i miriše i živi, i mogu je pojesti i popiti....

                                                                              Bela Hamvas
kljujuc @ 21:02 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, prosinac 17, 2006

Vino je djelo ljudskih ruku i znanja, dar prirode ali i umjetničko djelo. A zna se, da bi umjetničko djelo zablistalo mora imati i odgovarajući okvir koji će ga istaknuti još više . Za vino to je čaša.
Kroz povijest osim ruku iz svačega se pilo vino.Egipćani i Perzijanci su ga pili iz volovskih rogova, stari Grci su koristili školjke a prve staklene čaše koristili su Rimljani. 
Prava vinska čaša mora zadovoljiti brojne uvjete da  bi prikazala vino u njegovom punom sjaju ili bijedi. Bobra vinska čaša mora biti napravljena od prozirnog stakla ili kristala, nikako brušenog , ukrašenog ili obojanog. Nikako ne bi trebale biti od metala jer se između metala, sline i vina stvaraju inducirane struje koje više ili manje mjenjaju ukus vina . Oblik prave vinske čaše je u osnovi oblik tulipana sa kračom ili dužom drškom. Jedino za rose vina čaša bi trebala bi  u obliku tulipana koji se širi prema vrhu. Čaša sa dužim stalkom treba nam za bijela i mlada crna  vina , koja su rashlađena na određenu temperaturu, te  rukama ne smijemo utjecati na njihovu temperaturu.
Crna vina pak, zahtjevaju čaše više u obliku  krnje kugle, nešto veće zapremine nego za bijela vina, i sa kraćom drškom da možemo utjecati na njegovu temperaturu dlanovima. Za pjenušava vina i šampamjac treba nam visoka uska čaša , da istaknemo i omogućimo perlanje mjehurića, da im pružimo  priliku da nas zadive svojom igrom. 

U pravilu čaše se bi smjele puniti više od jedne trećine , osim desertnih vina koja se pune do dvije trećine čaše.

Želite li doista u potpunosti uživati u raskoši vinskih okusa i mirisa, nemojte se zadovoljiti izuzetnim vinima a lošijim čašama,  priuštite si uživanje u  vinu u pravilno odabranoj čaši.
                                                                   Živjeli........







                                         

kljujuc @ 17:21 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
petak, prosinac 15, 2006

A šta je to u stvari beaujolais.......
Beaujolais i njegova "godišnja nagla ekspanzija"  nije započela nimalo tako natjecateljski niti pretenciozno . Uživanje u njemu bilo je u početku rašireno samo lokalno u pokrajini Beaujolais  u Burgundiji , uživanje u mladom vinu vodilo se po fešticama i lokalnim barovima.
Godina 1938 biva za njega posebno teška ( uvođenje restrikcije  potrošnje alkohola u Francuskoj) ali on kao mlad izdržao je i kao feniks se ponovo pojavio 1951 godine kad se službeno i rodio Beaujolais , a 1985 godine je i stavljen pod zakon( treći četvrtak u u studenom i ponoć). otada za njega važi .....došao je tiho i ušao u legendu........... zna se u pitanju je lova.....

Beaujolais je mlado vino dobijeno iz sorte Gamay koje se uzgaja u pokrajini Beaujolais i uzgaja se na ukupno 22500 hektara. Ručna berba je obavezna i zakonski regulirana. Puno posla za sve ali i puno zadovoljstava. Specifičnost je da se fermentacija tog grožđa obavlja rapidnom karbonskom maceracijom .To vodi tomu da se iz grožđa izvuče što više aromatskih materija....tako da beaujolais ima vočnu aromu ( jagoda,malina,ribizla), kristalno crvenu boju...kad je godina bila dobra....

Budući da je Beaujolais mlado vino, niti feštu od Beaujolaisa ne treba shvatiti preozbiljno . Dozu avanturizma nosi već i sama činjenica da je sve dok se prva boca ne otvori, prava nepoznanica što se krije ispod čepa. Ali.....uvijek postoji to ali......i
zmješani voćni ukusi i mirisi mladog vina, kristalno crvene boje, vode putem vinskih avantura, romantičnih uspomena, pjesme, sunca i ljubavi - jer zakon ljubavi i zakon vina su isti - bilo kad, bilo gde, bilo kako

                                        
kljujuc @ 20:44 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare

Šta se to dešava u Francuskoj treći četvrtak u mjesecu studenom.Zašto svake godine nastane opći prometni kaos na prilazima Parizu.
Šleperi puni beaujolais-a zakrče prilaze aerodromu, milioni boca nestrpljivo čekaju da stignu na odredište....sredstva se ne biraju, kamioni,automobili,avioni,baloni,motori,helikopteri......a postoje zapisi i o slonovima i devama ....pravo svjetsko natjecanje...od Tokia do Rio de Janeira, od Nordkappa do rta Horn. 
Ali zakon se zna , boca se ne smije otvoriti do sekundu poslije ponoći trećeg četvrtka mjeseca studenog....

U vinu ima najviše sunca. Neka žive ljudi koji ga prave, jer njime unose sunčevu svetlost u sve koji ga piju
                                                                                                                               Gorki
kljujuc @ 10:37 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
petak, studeni 24, 2006

Ova tvrdnja je točna...ali nemojte sad navaliti i početi piti litre vina......vrlo brzo nečete tako lijepo izgledati...
Vino se upotrebljavalo za uljepšavanje još od pamtivjeka , parne kupke s vinom upotrebljavale su se za dezinfekciju sve do srednjeg vijeka, osobito kod prehlada i upala.Djelovanje na kožu  i cjelokupni izgled cijenilo se od davnina i prema tadašnjim razmišljanjima blistav ten je postignut uživanjem vina. Današnja nauka potvrđuje takvo djelovanje ali ga formulira ipak malo drugačije... Vino proljepšava kožu jer djeluje na proširenje krvnih žila i dovodi do bolje prokrvljenosti a s njom je i povezan pojačani metabolizam koji poboljšava regulaciju topline u koži. Još tamo daleke 1610. godine je njemački liječnik EttmÜller porućio damama " Ako se na koži počnu pojavljivati bore , zagrijte plitku posudu i ubrizgajte u nju puna usta vina i ostavite da njegova para djeluje na lice pokriveno ručnikom." 
Vino skuplja kožu, uništava bakterije i zacjeljuje rane pa se njegova vanjska primjena, koja je bila zaboravljena, opet preporuča kao korisna.  
Crno vino više skuplja kožu a bijelo vino osvježava. Za muškarce je preporučljivo upotrijebiti bijelo vino kao losion poslije brijanja. Dobra za suha bijela vina osobito rizvanac,zeleni silvanac i graševina.Od crnih su takođe pogodne lagane sorte vina....portugizac i frankovka primjerice.
Pokušajte i ovo......nakon mlačne kupke za noge napunite posudu s tri dijela mineralne vode  i jednim dijelom bijelog vina i namačite 5 do 10 minuta...

 " Priznajem poljubac je sladak .....no vino je slađe"  HÖLTY
 
kljujuc @ 09:46 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, studeni 13, 2006

Konačno uživanje bez kajanja, bar dok je umjereno.
Da li je tko čuo za vinski trbuh ??? A za pivski......
U jednoj studiji pokazalo se da su kod žena i muškaraca koji su pili vino izmjereni povoljni omjeri bokova i obujma struka.U studiji je učestvovalo preko 123.000 žena i muškaraca strih između 45 i 65 godina.Uspoređivane su osobe koje piju vino sa osobama koje konzumiraju druga alkoholna pića, npr. vinjak ili pivo. Osobe koje piju vino imali su znatno povoljniji prosjek od ostalih. Budući da se odnos bokova i struka smatra rizikom za bolesti srca i krvotoka, taj rezultat je vrlo važan. Žene su u odnosu na muškarce imale bolje rezultate: što su više vina pile, bile su vitkije.......( hehehe  moje drage nemojte ovo bukvalno shvatiti... ).
Zanimljivo je da kalorije iz vina (1/4 litre sadrži oko 90 kalorija) sasvim očigledno ne završavaju u masnim naslagama. Znanstvenici to objašnjavaju time što vino u tolikoj mjeri potiče metabolizam da  tijelo sagori više kalorija nego što ih dobije s vinom.
"Vino troši" kaže se u Njemačkoj ...ali još uvijek je čaša vina uz jelo prije iznimka a ne pravilo.
kljujuc @ 11:25 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
utorak, studeni 7, 2006

Delikatno pitanje, ali da čujemo par činjenica.Dokazano je da osobe koje piju vino rijetko umiru od upale jetre,masne jetre i ciroze jetre.
Velik dio svih slučajeva oboljelih od ciroze jetre,kako procjenjuju stručnjaci, ne može se povezati sa zloupotrebom alkohola.S druge strane, u otprilike trećine svih alkoholičara nakon višegodišnje zloupotrebe alkohola ne nastaju oštečenja jetre. Naravno treba imati obzira prema jetri i ne preopterečivati je prekomjernom količinom alkohola. Kod več oštečene jetre alkohol je strogo zabranjen pa tako i vino.
Sa starenjem jetra se smanjuje, povećava se količina kolagenskih vlakana a prokrvljenost se , između 25 i 65 godine, smanjuje za oko 55 do 65%. Zbog toga slabi i njen utjecaj  na imunološki sustav a i izbacivanje otrova je znatno smanjeno.
Alkohol,osobito vino u umjerenoj količini širi krvne žile jetre , zbog čega se njena prokrvljenost pojačava. Povečan je dovod kisika te se preventivno djeluje na proces starenja, a time i na ograničavanje funkcije jetre. Jača prokrvljenost traje oko 90 minuta .(odnosi se na oko 2 dl vina).Zdrava jetra preradi 8 do 10 gr alkohola na sat što znači da dva deci vina ne dovodi do prelaska nerazgrađenog alkohola u krv.


"Jedna jetra i dva bubrega -tri su dobra razloga za umjerenost" 
                                                                            Francuska poslovica
kljujuc @ 09:57 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, studeni 6, 2006

Vrijednost pojedinog vina i njegova kvaliteta zaključuju se na osnovi rezultata kemijske i mikrobiološke analize te organoleptičke ocjene.

Kemijskom analizom utvrđujemo količine sastavnih dijelova vina a oni variraju o brojnim čimbenicima kao što su sorta,vinogradarski kraj,položaj,zdravstveno stanje grožđa,klimatski uvjeti,način prerade i sl. Nećemo o tome previše.

Pod organoleptičkom ocjenom podrazumijeva se detaljna analiza dojmova koje vino ostavlja na osjetila vida,mirisa i okusa.
Degustatori redovito nisu ljudi koji mnogo konzumiraju vina pogotovo nisu oni koji su navikli piti samo određeni tip vina.
Prvo se ocjenjuje vanjski izgled vina, boja i bistroća. Kod bijelih vina  boja ide od bezbojne do tamnosmeđe,kod ružica od crvenkasto do crvene a kod crnih od rubin -crvene do smeđecrvene.....( općenito izbjegavajte piti vino sa bilo kakvom smeđom nijansom).
Bistroća vina ide od kristalno biste do vrlo mutnog........... pijte samo bistra vina jer mutnoća može biti i znak bolesti vina (iako može biti i normalna pojava).

Miris vina.....pošto je vino smjesa različitih kemijskih spojeva, tako je i miris vina smjesa vrlo različitih mirisa koje je dosta teško definirati a još teže opisati.Uobičajeno je odvajati tri vrste mirisa :
1- Aroma....potjeće od mirisa grožđa, te se može razviti samo u onim vinima koja su proizvedena od grožđa s karakterističnim mirisom kao što su traminac,rajnski rizling,bijeli burgundac, sovinjon, razni muškati, graševina i dr.
2-Buke...je miris vina koje se razvija djelovanjem mikroorganizama u prvom redu kvasaca, kao i zbog spajanja različitih sastojaka vina. Tu se ubraja buke vrenja, koji se nalazi u mladim vinima, te buke dozrijevanja i starenja, u kasnijim fazama izgradnje vina. Buke može biti izvrstan,prijatan, jako izražen i neizražen.
3-Miris...enentnog etera daje vinu onaj značajan"vinski" miris i može biti normalan, dobar i slab.

Okus vina... zauzima najvažnije mjesto u ocjenjivanju kušanjem i usko je povezano s osjetilom njuha te se ne može uvijek jedno od drugog posve razlikovati.Uobičajeno je stoga u praksi opis vršiti prema glavnim sastojcima vina : prema alkoholu, ekstraktu,sadržaju šećera,nehlapljivim kiselinama, količini tanina, prisustvu ugljičnog dioksida. 

uhhhhh...... bolje je samo popiti čašicu vina ....
kljujuc @ 09:39 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
utorak, listopad 24, 2006

Jedna litra vina u prosjeku sadrži 850 grama vode,katkada malo neprovrelog šećera, 60 do 100 grama etilnog alkohola,
nešto glicerina,kiseline, tanine(crno vino),polifenole ,flavonoide i vitamine. Treba naglasiti da se u vinu nalazi i inače
otrovna tvar metil alkohol i to do 130 miligrama u bijelom vinu, do 230 miligrama u crnom. 

Najzanimljiviji sastojak vina su polifenoli i to zato što djeluju kao antioksidansi. Oni u stanicama tijela sprečavaju neželjene i opasne reakcije kisika- nastajanje slobodnih radikala . Današnja medicina slobodne radikale smatra odgovornima za nastajanje srčanih bolesti i raka,kao i prerano starenje tjelesnog sustava. 

U usporedbi s voćem,povrćem i sokovima , vino sadrži puno veću količinu polifenola a kao najznačajnijima se smatraju :
rezveratol,kvercitin,katehin i epikatehin. 

Rezveratol- snižava štetni kolesterol u krvi , smanjuje opasnost nastajanja krvnih ugrušaka i štiti od upala unutrašnjih stijenki arterija
Kvercetin - potiče protok krvi kroz tijelo i zaustavlja rak
Epikatehin - štiti od raka , i u vinu se nalazi u razmjerno velikim količinama 
Katehin - poboljšava sposobnost protjecanja krvi i sprečava nastajanje ugrušaka 

Osim polifenola u vinu se nalaze i vitamini  [B1,B2,B6,B12( samo u crnom vinu) te C-vitamin] , kao i minerali i elementi u tragovima 
(kalij,željezo,jod,kalcij,bakart,magnezij i mangan).  Već četvrt  litre  vina može starijim ljudima dati  dovoljno vitamina i minerala 
za jedan dan. 

P.S. Naravno ovo se odnosi na pravo vino a ne patvoreno......... 
kljujuc @ 09:26 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, listopad 21, 2006


Pijmo stari kumpanj,
aš to je teran z naših kraji.
Od meda je slaji
i trd kako žminjska grota,
ma bolji,
bolji  je od ljubavi,od sunca i života........
                                              Zvane Črnja


Teran je vino tamnorubinske boje , sa sadržajem alkohola oko 11% uz 8-10 g/l ukupnih kiselina.
To mu daje trpkoću i osebujan okus . Njegovanje i dozrijevanje mu je brzo te ga je najbolje piti početkom ljeta
dok mu je okus još svjež sa blagim mirisom voća. Teran se pije za snagu,okrepljuje i preporućuje  se uz 
šugo od srnjaka s njokima, uz fazana u padeli, šugo od jarebice s palentom te srneći kotlet s tartufima.


Od vetra i suši mučen i tučen
Teran je rana buojža na človečansko rano,
pak lievaj ga,lievaj, muoj stari priatel,
na dušo mojo rovinano.
                                         Zvane Črnja 

kljujuc @ 11:19 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
akcija
Index.hr
Nema zapisa.